Foto: Freepik

Praznične čarolije su možda završene, ali POSTNINOVSKE nam tek dolaze, pogledajte CELOKUPNI PROGRAM FESTIVALA


Januar u Domu kulture “Studentski grad” već šestu godinu obeležen je festivalom POSTNINOVSKE ČAROLIJE.

“Nesveobuhvatna smotra romanopisaca”, zajedno sa kritičarima, predstavljaju nam svoje romane napisane u prethodnoj godini.

Ovogodišnji festival se razlikuje od prethodnih, jer su po prvi put, kritičari birali pisce sa kojima će razgovarati,  a moderatorka je novinarka Dragana Kovačević.

Program svih pet dana festivala, počinje od 19 časova.

Program Postninovskih čarolija

Ponedeljak  22. januar

19.00 Srđan Srdić i Žarka Svirčev

Rođen 3.11.1977. u Kikindi, autor 5 romana, 2 zbirke priča i 1 knjige eseja. Dobitnik književnih nagrada: Ulaznica, Laza Lazarević, Biljana Jovanović, Edo Budiša i stipendije Borislav Pekić. Prevođen na engleski, nemački, ukrajinski, makedonski, rumunski, slovenački, albanski i mađarski jezik. Živi u Mikro-naselju, pored Kikinde.

Autosekcija (Partizanska knjiga) – Roman o pisanju romana, čiji je glavni lik S. S, pisac koji sebi zadaje cilj da napiše knjigu određenog broja karaktera. U autofikcijski vrtlog uvlači svoje lekare, pisce, kritičare, samuraje i lokalne pse, ne bi li izložio sumorni totalitet svoje situacije.

19.30 Maja-Iskra Vilotijević i Jasmina Vrbavac

Rođena 1988. u Beogradu, inženjerka pejzažne arhitekture i magistarka multimedijalne umetnosti. Odrasla na Dorćolu, studirala u Beču i Valensiji, predaje na odseku za Social Design Fakulteta primenjenih umetnosti u Beču. Aperkat joj je prvi roman. Živi u Beču.

Aperkat (LOM) – Priča o odrastanju devojčice u Beogradu (na donjem Dorćolu) 90-ih godina XX veka. Surovi odnosi s ocem i sredinom stvaraju od nje savremenu Amazonku. Ali i priča o svima koji su stasavali kada su udarci bili obavezni deo vaspitanja.

20.00 Stevan Vraneš i Dragana Kovačević

Rođen 16.11.1979. u Beogradu, diplomirao dramaturgiju na FDU. Posle 15 godina se vratio pisanju dramom Svedobro, izvedenom u Narodnom pozorištu Užice. Paralelno s pokušajima da (p)ostane pisac, održava karijeru stručnjaka za komunikacije. Devojačka soba je prvi roman. Živi u Bristolu.

Devojačka soba (Dokaz) – Junak romana posle mnogo godina dolazi u rodni Beograd, iz kog je otišao kao ratni dezerter, pokušavajući da živi kao dvadesetogodišnjak. Ali iza njega su nerazrešeni odnosi: s ocem, prijateljima, rodbinom, rodnim gradom, majkom. Razočaran odnosom sa ćerkama, poslom, životom u Kanadi, otpočinje uzbudljivo druženje s dvostruko mlađim parom, pripadnicima nove generacije Beograđana.


Utorak 23. januar

19.00 Borislav Čičovački i Milena Đorđijević

Rođen 1966. u Somboru, pisac, libretista, muzikolog, profesor oboe i kamerne muzike na FILUM u Kragujevcu, objavio u Holandiji 11 knjiga. Roman Crni kos, a po polju božuri prema izboru kritičara lista NRC Handelsblad spada u 10 najboljih knjiga balkanskih pisaca objavljenih u Holandiji. Pored ove knjige, na srpskom je objavio roman Raskovnik, dramu Potamneli anđeli balkanskih ratova, Pismo iz Amsterdama i druge nedopisane biografije i U starini, ime mu beše Hemus: prilozi za malu geografsku čitanku.

Abhaja: roman u četiri bdenja (Akademska knjiga) – Ispovesti jedne duše u 4 reinkarnacije, tokom kojih se susreće s iskušenjima surovih sredina u kojima je živela: Danska tokom krstaških ratova, Jugoslavija tokom obračuna sa Staljinom, Njujork u vreme Makartijevih progona, Evropska unija dok traje osvetoljubiva pohara Me Too. Duša je toliko zbunjena i uplašena, da traži pomoć svog vodiča u prevazilaženju prepreka koje joj se nameću iz života u život.

19.30 Nađa Petrović i Violeta Stojmenović

Rođena 3.8.1997. u Beogradu, završila dramaturgiju na FDU i master iz filmske i TV režije. Sa 16 godina objavila roman To je to. Priče su joj objavljene u zbirkama. Po njenim scenarijima snimljeno desetine kratkih filmova. Režirala kratke filmove i kratki dokumentarac Drugi avgust. Živi u Beogradu.

Meduze žive zauvek dok ih ne uhvate (Geopoetika) – Tinejdžerska drama koja se pretvara u uzbudljivu intimnu ispovest. Priča o krhkosti, strahu od smrti i od života. Intenzivno ispričana emotivna priča stvara svet proze koja direktno baca istinu u lice, kao likovi omiljenog filma junakinje – Glavom kroz zid.

20.00 Bojan Savić Ostojić i Ivan Milenković

Rođen 5.9.1983. u Beogradu. Autor pesničkih knjiga Stereorama, Jeretički dativ i Prskalica, zbirki fragmenata Aleatorij i Podli podli psalmi, romana Punkt, Nema oaze i Ništa nije ničije (najuži izbor za NIN-ovu nagradu). Prevodi s francuskog jezika i peva u bendu Klot.

Vreme vode (Kontrast) – Roman o traganju za istinom o tragičnoj sudbini baba Rose, junakove prababe po ocu. Budući da nema nikakvih dokumenata o njenom nestanku, junak mora da se osloni na priče drugih ljudi.


Sreda 24. januar

19.00 Muharem Bazdulj i Vladan Bajčeta

Rođen 19.5.1977. u Travniku (BiH), pisac, novinar i prevodilac, diplomirao i magistrirao na Filozofskom fakultetu u Sarajevu engleski jezik, englesku i američku književnost. Neka od dela: One Like a Song, Čarolija (priče), Heroes (soneti), Filigranski pločnici, Karlovački mir (eseji), Đaur i Zulejha, Tranzit, kometa, pomračenje, Sjetva soli, Lutka od marcipana, Poslednji muškarac (romani). Prevođen na engleski, nemački, poljski, bugarski i makedonski jezik. Preveo Jejtsa i prepisku Ginzberga i Keruaka. Živi u Beogradu.

Nevidljiva družba (Laguna) – Kada ga u mrklom mraku pritisnu bol i nedostatak daha, dotadašnji život junaku počne da se odvija pred unutrašnjim okom koje neki zovu dušom. Taj film se ne odvija hronološki već asocijativno. Geografski i istorijski omeđen toponimima potonule Jugoslavije, roman je mnogo više metafizička metafora nego još jedna u nizu (po)ratnih ličnih storija.

19.30 Jasmina Malešević i Tamara Krstić

Rođena 18. 10. 1962. u Beogradu, autorka nekoliko knjiga poezije i poetske proze (Skarabeg, Dnevnik urbane sirene, Čarna šuma) i jedne knjiga za decu. S Vojislavom Brkovićem objavila knjigu Rođeni iz iste smrti (poetski dijalog o ljubavi), a s Aleksandrom Slađanom Milošević Adame ne ljuti se (poetska proza). Dobitnica, pored ostalih, nagrada: Milan Lalić, Andra Gavrilović, Plakete UKS s likom Sime Matavulja za celokupan književni opus. Živi u Beogradu.

Nestašna markiza: pikarski roman (Galaksijanis) – Sažeti i duhoviti ljubavni roman sastavljen od 9 epizoda. Glavna junakinja Markiza luta različitim epohama kroz vreme i nevreme. Trenutno je na Balkanu, gde na obali Drine pokušava da preboli raskid s Baronom. U sobici hotela posmatra tapete nalik onima iz Balzakovih romana i razgovara s njima o strasti, bolu, cimetu, srodnim dušama, penjanju na drveće.

20.00 Krsta Popovski i Mladen Vesković

Rođen 2.1.1968. u Skoplju, diplomirao Opštu književnost i teoriju književnosti u Beogradu. Bio glavni urednik časopisa Zvono, izvršni urednik Književne reči i urednik u redakcijama Službenog glasnika, Bigza i Kleti. Objavio 4 knjige poezije, 1 knjigu priča i romane Tata, Ej, Sudbine, Trudovi i Ina, za koji je dobio nagradu Stevan Sremac. Živi u Beogradu.

Ima Boga (KRR) – Na prvi pogled šarmantna i pitka komedija iz crkvenog života, protkana ruralnom erotikom i peckavo-dobronamernim humorom, na fonu porodične drame tematizuje dublja pitanja vere i institucionalne religije, te mogućnosti individualnog angažmana kao moralnog korektiva i faktora društvenih promena.


Četvrtak 25. januar

19.00 Vladan Matijević i Ana Stišović Milovanović

Rođen 16.11.1962. u Čačku, objavio 13 knjiga, dobio Ninovu nagradu za roman Pisac izdaleka, kao i nagrade: Andrićevu, Milutin Uskoković, Borisav Stanković, Kočićevo pero, Kočićeva knjiga, Stevan Sremac i dr. Dobitnik je i nagrada za celokupno književno delo i doprinos kulturi Ramonda Serbika i Zlatni krst kneza Lazara. Prevođen na francuski, nemački, španski, italijanski, bugarski i makedonski jezik. Živi u Čačku.

Pakrac (Laguna) – Traumatizovani ratni veteran je svaki dan ispred beogradske pijace Đeram, s narkomanima, pijancima, sitnim kriminalacima, dilerima droge i deviza, bivšim ratnicima, prekupcima i ostalim nevoljnicima. Unutrašnji monolog junaka upućen je prijatelju s ratišta; a u ispovest o životu, između pijace i garsonjere pune oružja, upliću se krvave scene s pakračkog ratišta.

19.30 MARKO PIŠEV i Vladimir Vukomanović Rastegorac

Marko Pišev je rođen 1984. u Celju, u Sloveniji. Etnolog i antropolog, zaposlen na Odeljenju za etnologiju i antropologiju, gde se bavi istraživačkim radom i predaje, objavio je knjigu pšriča “Fotofobija”, preko 40 naučnih tekstova i tri monografije, od kojih je za “Između fetiša i polumeseca” dobio nagradu “Dušan Bandić”. Urednik je časopisa “ntropologija” Instituta za etnologiju i antropologiju, član međunarodne naučne mreže Evropskog društva socijalnih antropologa (EASA), međunarodne mreže za antropologiju Jugoistočne Evrope (InASEA), mreže istoričara antropologije (HOAN)  i Etnološko-antropološkog društva Srbije (EADS).

TAJNI SVAT (Orfelin) – radnja romana  smeštena je u Beogradu i na Avali tokom pandemijske 2020. U centru Beograda, tokom noćne zabrane kretanja, muškarac postaje svedok niza događaja koji ga umalo koštaju života.

Priča prati proces njegove terapije u ekskluzivnom lečilištu na Avali, gde se njegova sudbina prepliće sa skrivenim životom tajanstvene ustanove i zagonetnim težnjama njenog načelnika.

20.00 Stevo Grabovac i Marija Nenezić

Rođen 9.11.1978. u Slavonskom Brodu, odrastao i završio srednju školu u Bosanskom Brodu. Studirao na Tehnološkom fakultetu u Banjaluci. Objavio zbirku pesama Stanica nepostojećih vozova. Prvi roman Mulat albino komarac bio je u najužem izboru za NIN-ovu nagradu. Živi i radi u Banjaluci.

Poslije zabave (Imprimatur) – Roman o ocu, o zločinu, o porodici, o prijateljstvu, o odrastanju. Temom dvojništva uokviruju se tematski različiti segmenti koji knjigu čine presekom jednog života. Dekonstruišući sećanja, niz uspomena (ili privida), koje spasavaju, ali i ogoljuju svest do njene nemoćnosti, roman počinje Bolanjovim rečima: „I onda počinje oluja govana“.


Petak 26. januar

19.00 Oto Oltvanji i Vladislava Gordić Petković

Rođen 10.5.1971, odrastao u Subotici, živi u Beogradu. Autor romana Crne cipele, Kičma noći, Iver i krimića za decu Kako sam postao detektiv. Od početka 90-ih objavio 50-ak pripovedaka u časopisima i antologijama. S engleskog preveo, pored ostalog, tri knjige Džonatana Litema. Dobitnik nagrade Stanislav Lem za fantastiku u književnosti.

Polje meduza (Laguna) – Istovremeno klasičan detektivski roman, triler i hronika društva, sa širim kulturno-istorijskim planom, od socijalizma do tranzicionog kapitalizma, od bivše Jugoslavije do današnjeg Beograda, i nazad. Na kraju, čitalac se s pripovedačem zatiče izmenjen u književnosti nezalečenih porodičnih odnosa i neobičnih balkanskih sudbina.

19.30 Dalibor Škorić i Tamara Mitrović

Rođen 2.2.1974. u Beogradu, završio Mašinski fakultet, bavi se informatikom i kompjuterskom grafikom. Pisao članke na političko-kulturološke teme za internet portale. Ovo je prvi roman. Živi u Beogradu.

Krov na dve vode (Ultimatum) – Roman u formi složenih segmenata, u kojima narator, kroz nostalgična sećanja, snoviđenja i susrete s upečatljivim likovima, ide putevima sazrevanja i spoznaje sveta. Otkrivajući nove ljude i predele, junak promišlja o ljudskoj prirodi, vrednostima, produbljeno sagledavajući dileme sveta i vremena koji nas oblikuju.

20.00 Bojan Krivokapić i Vladimir Gvozden

Rođen 26.5.1985. u Bačkoj Topoli. Autor knjiga: Trči Lilit, zapinju demoni (priče, nagrada Edo Budiša), Žoharov let (poezija), Proleće se na put sprema (roman, nagrada Mirko Kovač) i Gnezdo dečaka (poezija). Preveden na nekoliko jezika. Više od 10 godina vodi književne radionice. Diplomirao na Odseku za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta u Novom Sadu.

Vila Fazanka (Areté) – Roman o mirnoj ravnici koja bubri, iz koje glasovi prošlih vremena i prošlih stanara stuštenih kuća višeglasjem ne dopuštaju zaboravu da ih prekrije, jedan u drugi se prelivaju ambijent primorski i ravničarski; ali i roman o mogućim ljubavima i o svetu u kome gubici otvaraju nove spoznaje i dovode do spokoja.