Foto: YouTube Printscreen/Foxla

Ko ili šta je izazvalo požar u kome je izgorela Centralna biblioteka u Los Anđelesu?


Američka književnica iznosi dve teze o požaru u kome je uništeno milion knjiga.

Stravični snimci i fotografije Los Anđelesa koji nestaje u požarima koji ovih dana razaraju grad, bude sećanja na jedan drugi požar od pre nekoliko decenija u kome je bilo uništeno ili veoma oštećeno gotovo milion knjiga.

Naime, Centralnu biblioteku Los Anđelesa progutao je plamen 29. apirla 1986. godine. Požar je počeo među policama sa beletristikom, brzo se proširio stepenicama i, postajući sve jači, stigao do plafona, piše britanski Gardijan.

Temperatura je bila vrela, zbog čega su metalne police usijale i urušile se u crvenkasto-narandžastom haosu. Srećom, svi zaposleni i posetioci uspeli su da se evakuišu, ali isto se ne može reći za knjige. Kada je požar, a zatim i voda pod visokim pritiskom, završili svoje razaranje, pola miliona knjiga je uništeno, dok je još toliko bilo teško oštećeno.

Da knjige mogu da krvare, prizor bi bio opisan kao pravi masakr.

Biblioteka kao ogledalo društva

Spisateljka Suzan Orlin ima poseban talenat da pronađe fascinantne priče u naizgled neočekivanim mestima. U svojoj knjizi “The Library Book”, Orlin koristi priču o požaru u biblioteci kao polazište za istraživanje šire teme – čemu zapravo služe javne biblioteke i šta se dešava kada ih izgubimo.

Iako možda Los Anđeles ne deluje kao najliterarniji grad, Centralna biblioteka od svog osnivanja 1873. godine privlačila je ogroman broj građana. Do 1921. godine više od hiljadu knjiga izdavalo se svakog sata. Kako Orlin objašnjava, Los Anđeles je oduvek bio grad tragača – od zlatnih kopača i voćara, preko glumaca i agenata, pa do migranata iz prašnjavih prerija. Svi su tražili odgovore na to kako poboljšati svoj život, a biblioteka je nudila uputstvo za život – bilo da se radi o pravljenju kućnog alkohola u doba prohibicije ili dizajnu jedrilica za solo put oko sveta, kao što je bio slučaj sa Harijem Pidžonom.

Osim toga, biblioteka je postala glavni centar za besplatne časove engleskog jezika, usluga koja je i danas od vitalnog značaja za ogromnu imigrantsku populaciju Los Anđelesa.

Izazovi savremenog doba

Orlinova u knjizi ne glorifikuje prošlost već se fokusira na ulogu biblioteka u modernom društvu. Kao što piše: “Svaki problem koji ima društvo, ima i biblioteka; ništa dobro nije isključeno iz biblioteke, a ništa loše nije zaustavljeno.”

U Centralnoj biblioteci Los Anđelesa danas ljudi dolaze da spavaju, plaču ili traže odgovore na bizarna pitanja poput: da li su bodljikave ribe zle u poređenju sa skakavcima? Zaposleni ih pritom dočekuju sa ljubaznošću i razumevanjem, bez obzira na to koliko njihov rad daleko odudara od uobičajenih očekivanja o bibliotečarima.

Ko je kriv za požar?

Glavni osumnjičeni za požar, Hari Pik, bio je mladi glumac željan pažnje. Prvo se hvalio da je bio u biblioteci na dan požara, a zatim je tvrdio da je bio 160 kilometara daleko. Iako mnogi i danas veruju da je upravo on izazvao požar, Orlin donosi dokaze koji sugerišu da je možda uzrok bio loša instalacija ili neugašena cigareta.

Za Orlin, ova neizvesnost nije razočaravajući kraj, već simbol beskonačnih mogućnosti koje pruža jedna biblioteka – mesto gde se ukrštaju prošlost, sadašnjost i budućnost.

Centralna biblioteka Los Anđelesa danas stoji kao podsetnik na snagu zajednice i važnost očuvanja znanja. Jer, kako pokazuje priča o ovom požaru, biblioteke su mnogo više od mesta gde se čuvaju knjige – one su mesta gde se čuva duh čitavog društva.