Izabran novi žiri za NIN-ovu nagradu


Budući da su četiri člana iz ranijeg saziva – Milena Đorđijević, Violeta Stojmenović, Goran Korunović i Žarka Svirčev, kojima se i ovom prilikom glavni urednik Aleksandar Timofejev zajedno sa redakcijom svesrdno zahvaljuje na hvale vrednom angažmanu – odustala od daljeg rada u žiriju za prestižno književno priznanje, NIN-ovu nagrada za roman godine, u to telo odabrana su četiri nova člana.

Reč je o renomiranim, izuzetno uglednim, poznatim imenima iz sveta književnosti čije kratke biografije predstavljamo.

PROČITAJTE I OVO:  Kako izgleda kada Grupa TNT diže filozofsku revoluciju protiv apsurda života u Srbiji
PROČITAJTE I OVO:  NIN-ova nagrada: Pet ultimativnih pravila za dobijanje

Mladen Vesković, književni kritičar, esejista, urednik i priređivač, završio je osnovne i master studije na Filološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu, na grupi za srpsku književnost i jezik sa opštom književnošću. Autor je četiri knjige kritika, eseja i studija o savremenoj srpskoj književnosti. Priredio je antologiju srpske priče s ratnom tematikom, kao i više drugih izdanja. Glavni urednik edicije „100 slovenskih romana“ Foruma slovenskih kultura (Ljubljana). Radi u Ministarstvu kulture, u Sektoru za savremeno stvaralaštvo na poslovima međunarodne saradnje u oblasti izdavaštva i prevodilaštva. U najkraćem; od 1994, kada mu je objavljen prvi tekst u reviji „Ovdje“, a potom i u Letopisu Matice srpske, kako kaže, živi sa književnošću i za književnost; o njoj piše, uređuje knjige, priprema sajmove knjiga…

Vladimir Gvozden profesor je svetske i komparativne književnosti sa teorijom književnosti na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu. Bio je gostujući profesor i istraživač na više univerziteta (Regenzburg, Zagreb, Beč, Inzbruk, Toronto), predavanja i seminare po pozivu držao je na univerzitetima u Bambergu, Gisenu, Pragu, Brnu i UPF Barselona. Autor je brojnih radova, prevoda i više knjiga, uključujući studije “Srpska putopisna kultura 1914-1940”, „Anatomija robe: ogled iz kritike političke ekonomije” (sa A. Lošoncem), „Kapitalizam i književnost” (sa A. Lošoncem), „Komparativna književnost i kultura: kritički uvod“… Urednik je (sa Nemanjom Milenkovićem) programske knjige „Novi Sad: evropska prestonica kulture”, bio je deset godina predsednik žirija za nagradu „Zlatni suncokret“ (2014-2024).

Aleksandar Jerkov redovni je univerzitetski profesor Srpske književnosti 20. veka i upravnik Univerzitetske biblioteke „Svetozar Marković“. Bio je urednik „Studenta“, glavni i odgovorni urednik „Vidika“, Izdavačkog preduzeća „Prosveta“, „Platoa“ i „Mono i Manjane“ (danas „Vulkan“). Književnu kritiku pisao je od gimnazijskih dana u „Književnoj reči“, NON-u, „Književnim novinama“, „Savremeniku“, „Delu“, „Književnoj kritici“, „Književnosti“ i drugim časopisima. Devedesetih je imao rubriku „PLATΩ kritike“ u kojoj je pisao za „Borbu“, „Našu borbu“ i „Vreme“. Objavio je više knjiga i antologija i dobio nagrade za knjigu godine „Milan Bogdanović“ i „Đorđe Jovanović“. Prošle godine objavio je studiju „Istina srpske književnosti” koja je uvodni tom u ciklus knjiga “Smisao (književne) imaginacije” (koji sadrži tomove „Evropa i književna istina”, „Tajna Evrope” i „Nemoguća mesta”) i „Smisao (srpske) poezije” (u kojem su objavljena dva toma, „De/konstitucija“ i „Samo/osporavanje“). Predavao je u Sjedinjenim Američkim državama i Nemačkoj, držao predavanja po pozivu na univerzitetima u Evropi i Americi i učestvovao na više međunarodnih konferencija.

Adrijana Marčetić redovni je profesor Filološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu. Autor je više književnoteorijskih studija, „Figure pripovedanja”, „Istorija i priča”, “O Novoj komparatistici”, za koju je dobila nagradu „Đorđe Jovanović“, „Kritika o kritici”, kao i niza radova objavljenih u značajnijim naučnim i književnim časopisima. Piše književnu kritiku i prati tekuću književnu, a posebno proznu produkciju u Srbiji, bivšim jugoslovenskim republikama, i u regionu Balkana uopšte. Od 2001. do 2003. godine bila je član NIN-ovog žirija i redovno je u dužem periodu pisala književnu kritiku za ovaj nedeljnik. Bila je član međunarodnog žirija za dodelu nagrade „Balkanika“ od 1999. do  2019. godine, kao i žirija za nagradu „Stevan Sremac“ (2017-2019). Dobitnik je nagrade „Milan Bogdanović“ za najbolju kritiku objavljenu u časopisu za 2017. godinu. Prevodi prozu i teorijske tekstove, jedan je od urednika nekoliko naučnih zbornika posvećenih proučavanju komparatistike i savremenih pristupa u izučavanju književnosti.

Podsetimo, Tamara Mitrović diplomirala je na Katedri za opštu književnost i teoriju književnosti na Filološkom fakultetu u Beogradu. Bila je novinarka kulture na TV Studio B i ART televiziji. Od 2012. urednica je Književnog programa Doma kulture Studentski grad, gde je na tribinama koje organizuje razgovarala sa više stotina pisaca iz zemlje i regiona. U okviru izdavačke delatnosti DKSG, uredila je i objavila petnaest knjiga od 2017. godine, od kojih su neke dobile značajna priznanja. Osnovala je književnu nagradu za najbolju nefikcijsku knjigu, koju dodeljuje DKSG, i pokrenula književni festival „PostNINovske čarolije“ koji svakog januara predstavlja najznačajnije romane iz prethodne godine.

Izvor: Bookvar magazin/nin.rs/M.A.