Za jedne Dal je ratni heroj, filantrop i altruista, a za druge ženomrzac, nasilnik i antisemita. Dalov život, poput njegovih priča, izaziva kontroverzne i različite reakcije čitalaca i kritičara.
Ovog septembra obeležava se sto godina od rođenja Roalda Dala za koga mnogi kažu da je najveći svetski pripovedač koji je svojim knjigama oduševljavao generacije dece širom sveta. Naslovi kao što su Čarli i fabrika čokolade, Matilda, Veštice, Veliki dobroćudni džin raspaljivala su maštu kako dece tako i odraslih.
Ovogodišnja premijera filma Veliki dobroćudni džin u režiji Stivena Spilberga omogućila je novim generacijama da se zaljube u pripovedački dar i maštu Roalda Dala, ali i da stariji ljubitelji njegovog dela obnove sećanja na svoju ljubav.
Iako je u celom svetu poznat kao dečiji pisac Roald Dal nije tako jednostavna ličnost kao što to ljudi obično misle.
Za jedne Dal je ratni heroj, filantrop i altruista, a za druge ženomrzac, nasilnik i antisemita. Dalov život, poput njegovih priča, izaziva kontroverzne i različite reakcije čitalaca i kritičara.
U autobiografskoj knjizi Dečak Dal iznosi sećanja na svoje fantastično detinjstvo. Priče o toplom porodičnom domu, bajkovitim letnjim raspustima u Norveškoj i njegov posao probača u fabrici čokolade pokazivale su kako je Roald Dal imao srećno detinjstvo uprkos tome što je veoma rano ostao bez oca.
Međutim, američka glumica Patriša Nil koja je više od trideset godina bila u braku sa Roaldom Dalom u svojoj autobiografiji objavljenoj četiri godine nakon razvoda daje drugačiju sliku čuvenog pisca. Patirša ne krije divljenje prema intelektu i snazi volje bivšeg supruga, ali je isto tako očigledno kako je Dal bio grub, arogantan i neveran suprug sa kojim se stalno svađala. Patrišina majka smatrala je kako je njen zet najnevaspitanija osoba na svetu.
Njegov karakter opisala je u svojoj poluautobiografskoj knjizi i Dalova druga ćerka Tesa (majka manekenke Sofi Dal nekada poznate i po vezi sa Rubi Rouz). U knjizi Tesa opisuje svoje gorko detinjstvo u kome je žudela za malo ljubavi.
„Tata je pružio zadovoljstvo milionima dece širom sveta, ali ja sam umirala iznutra“, rekla je u jednom intervjuu optužujući oca za sebičnost i egocentričnost.
Istoričar književnosti i biograf Džeremi Treglovin napisao je kako je Roald Dal bio hvalisavac, nasilnik i lažov. Istražujući život slavnog pisca došao je do informacija o velikom broju seksualnih afera koje je Dal imao dok je kao špijun boravio u Americi. Došao je i do podataka koji pokazuju kako je Dal prevarom pokušavao da izbegne plaćanje poreza. Treglovin tvrdi kako je Dal bio razdražljiv, prznica, egoista i nelojalna osoba. Pored svega i Treglovin priznaje da je Dal imao i herojsku stranu, hvaleći njegovu odlučnost i veliku želju za učenjem i znanjem.
Herojsku stranu Roalda Dala istakao je i biograf Donald Sturok. On na pronicljiv i detaljan način opisuje Roalda Dala. Dok je Treglovin smatrao kako su priče u Dečaku izmišljene ili ulepšane, Sturok tvrdi kako one zapravo oslikavaju svu veličanstvenost Dalovih snova o slavi i pobedi nad protivnicima. Priče prikazuju Dala kao osobu velike i razvijene mašte o tome da postane veliki heroj ili pronalazač. Mnogi kritičari i čitaoci primećuju tu Dalovu moć da sebe utka u neke junake svojih knjiga.
Uprkos kontroverzama oko prirode Roalda Dala neosporna je poruka koja provejava kroz sva njegova dela. Poruka kako će dobro na kraju trijumfovati. I, ma kakav autor bio van knjiga, u svojim književnim delima uvek se postarao da tako i bude.
Izvor: Independent
